Na ovom području do sada je zabeleženo preko 600 biljnih vrsta. Najveći broj pripada grupi taksona širokog rasprostranjenja (kosmopolitske i eurivalentne vrste), međutim, značajno je prisustvo retkih i reliktnih vrsta koje na ovim prostorima rastu na granicama svojih disjunktnih areala.
Posebno je značajno prisustvo:
• belog i žutog lokvanja (Nymphaea alba, Nuphar luteum),
• testerice (Stratiotes aloides),
• lokvanjića (Nymphoides peltata),
• močvarne koprive (Urtica kioviensis) i
• iđirota (Acorus calamus),
prirodnih retkosti koje su, pored mešinke (Utricularia australis) i zuke trostrane (Schoenoplectus triqueter), istovremeno i vrste sa spiska za Crvenu knjigu flore Srbije.

Na Zasavici rastu borak (Hippuris vulgaris), rebratica (Hottonia palustris), jezičasti ljutić (Ranunculus lingva) i panonski različak (Centaurea sadlerana) – endemska vrsta Panonske nizije. Ove vrste su uvršćene u prvi tom “Crvene knjige flore Srbije” kao krajnje ugroženi taksoni u flori Srbije. Prisutne biljne vrste izgrađuju različite tipove vegetacije. Glavno obeležje vegetaciji ovog područja daju bogate, vrlo često monodominantne sastojine testerice. Na lokalitetu pašnjak Valjevac zabeležena je retka i sve više ugrožena, močvarna zajednica Acoro-Glyceretum maximae.

povezani tekstovi